Masovna ubistva u Njemačkoj: iskustva, pravila i mjere

Stand: 08.05.2023, 17:41 Uhr

S pogledom na dva višestruka ubistva u Srbiji ocjenjuje se da su po karakteru različiti - prvo, maloletnog vinovnika u beogradskoj školi i drugo jedne punoletne osobe - različiti su i po oružju koje je upotrebljeno. Ubistva počinjena u beogradskoj školi u Nemačkoj bi bila nazvana "amok" - reč je poreklom iz Malezije i znači napad iz ljutnje, odjednom i uperen je obično prema više osoba. Drugo nedelo u Srbiji, vlasti su označili kao terorizam.

Zato mi u nastavku govorimo o masovnim ubistvima koja su se desila u Nemačkoj, oružju u rukama građana, postupcima vlasti, medija i ostalih relevantnih organizacija. Razgovoram sa kolegom Nenadom Kreizerom.

Nenade, ni Njemačka nije pošteđena masovnih ubojstava bilo da se radi o amoku ili terorističkim napadima.

Točno premda moramo jasno razlikovati ova dva pojma. Prema definicijama kriminalista i Svjetske zdravstvene organizacije, amok je nasumični i ne direktno izazvan čin ubojstava ili uništenja. Dakle za razliku od terorističkog napada koji ima političko-ideološku pozadinu, amok je djelo izazvano u najvećem broj slučajeva, nekim osobnim motivom počinitelja.

Postoje li slučajevi u Njemačkoj usporedivi s onim što se prošlog tjedna događalo u Srbiji?

Njemačka također iza sebe ima niz amoka s većim brojem žrtava. Amok slučajevi s najvećim brojem žrtava su oni u Winnendenu 2009. i Erfurtu 2002. s 15 odnosno 16 žrtava. U oba slučajeva je pokolj izvršen na školama a počinitelji su bili učenici tih škola. U oba slučaja je kao motiv počinitelja, i time ovi slučajevi nalikuju onom u Beogradu, bila navedena mržnja prema ostalim učenicima i nastavnom osoblju.

Prvi slučaj amoka u poslijeratnoj Njemačkoj zabilježen je 1964. u Kölnu kada je jedan psihički poremećeni bivši vojnik Wehrmachta ubio 10-toro djece u jednoj osnovnoj školi.

Posljednji veći amok u Njemačkoj zabilježen je početkom travnja kada je u Hamburgu ubijeno osmero pripadnika jedne vjerske zajednice.

Ono što je upalo u oči nakon prošlonedeljnih događaja u Srbiji je ponašanje medija koji su neetički i senzacionalistički izvještavali i otkrivali osjetljive detalje. Čuli smo prethodno da je najveci broj medija u Srbiji reagovao neprofesionalno, protiv svih kodeksa novinarstva i zakona. Bilo bi dobro da napravimo paralelu i prikažemo slušaocima razlike - kaži Kako je ovakva vrsta izvještavanja regulirana u Njemačkoj?

U Njemačkoj je naravno sve dobro regulirano zakonom - o slobodi mišljenja i slobodi medija - koji su organizirani neovisno od države. A na snazi je i novinarski kodeks, dakle grupa pravila ponašanja kojih bi se trebali držati novinari pri svom izvještavanju o ovakvim događajima. U pravilu se mediji drže ovog kodeksa ali ima slučajeva gdje mora intervenirati tzv. Novinarsko vijeće koje ako se utvrdi da je neki medij prekršio ovaj kodeks, izdaje upozorenja ili službenu pokudu tj. kritiku. To konkretno nema samog utjecaja na medij ali utječe na ugled istog medija. Spomenimo samo da je u Njemačkoj dnevnik Bild među medijima s najviše javnih kritika Vijeća medija.

Što novinarski kodeks, tj. skup pravila previđa u ovako osjetljivim slučajevima kao što je amok?

Na prvom mjestu je zaštita prava pojedinca na privatnost i to ne samo žrtava nego i počinitelja. U izvještavanju o kriminalističkim slučajevima zaštita identiteta počinitelja tj. osumnjičenog je na prvom mjestu. Objavljivanje njegovog imena je dozvoljeno jedino ako ide u korist opće javnosti tj. (da budemo jasniji) ako je korist za javnost koja je dobivena objavljivanjem njegovog imena veća nego šteta koja je tim objavljivanjem počinjena po osobni ugled ili prava na privatnost osumnjičenog. To je međutim iznimni slučaj i jedino ako se radi o tjeralicama za počiniteljima terorističkih djela tj. ako to može pomoći njegovom privođenju pravdi.

Zato se u Njemačkoj u najvećem broju slučajeva u izvještajima o kriminalnim slučajevima kod osumnjičenog navode samo inicijali ili samo ime i prvo slovo prezimena dok je to u medijima u regiji potpuno drugačije.

U Njemačkoj, koja je useljenička zemlja,  posljednjih godina postoji i jedan drugi faktor a to je porijeklo kad je u pitanju izveštavanje o kaznenim djelima -sve je više kontrole da se na taj faktor obrati pažnja.

Da to se prije svega odnosi na objavljivanje nacionalnosti osumnjičenog. To je posljednjih godina, pogotovo kada su u pitanju djela iza kojih se naslućuje teroristička pozadina, kako tvrde neki mediji, publici, tj. korisnicima postalo jako važno.

Kod posljednjeg slučaja, napada nožem na dvije učenici u berlinskoj četvrti Neukölln prošlog tjedna, mediji su vrlo brzo objavili kako se radi o jednom državljaninu Njemačke. No mnogo je važnije za razumijevanje pozadine podatak da se vjerojatno radi o počinitelju s teškim psihičkim poremećajem koji je i prije upao u oči zbog svog nasilnog ponašanja.

No u napetoj društvenoj atmosferi je njegova nacionalnost bila očito jako važna. Podsjetimo samo na to da je i prilikom izgreda u novogodišnjoj noći upravo u ovoj četvrti, Neuköllnu, vrlo važnu ulogu u medijskom izvještavanju imalo porijeklo počinitelja.

U Srbiji vlast priprema "razoružavanje" građana. Nakon takvih događaja obično su, i u Nemačkoj, brojni glasovi koji traže postroženje zakona o oružju. Kakvo je njemačko iskustvo po ovom pitanju?

Povika za pooštrenjem zakona ima nakon svakog amoka ali oni u pravilu vrlo brzo utihnu. Jer zakoni o držanju oružja u Njemačkoj su već sad vrlo strogi i prepreke za posjedovanje oružja su ionako vrlo visoke. Problem je kao i uvijek u primjeni ili držanju zakona. Vlasnici svoje oružje ne čuvaju zatvoreno u sefovima kao što ih zakon obvezuje

Nakon posljednjeg amoka u Njemačkoj, onog u Hamburgu, je bilo propusta u kontroli počinitelja koji je potpuno legalno posjedovao oružje kojim je počinio višestruko ubojstvo. Vlasti očito nisu temeljito provjerile anonimne prijave po kojima je počinitelj već prije pokazivao znakove psihičkog poremećaja.

No ipak se čini da aktualna vlada želi pooštriti zakone koji bi onemogućili nabavku poluautomatskog vatrenog oružja što je trenutno dozvoljeno. Ova vrtsa oružja je uglavnom igrala veliku ulogu u brojnim od proteklih pokolja.